Hvala Allahu dž.š, koji je Prvi i Posljednji, Vječni i Neprolazni, Vidljivi i Nevidljivi; salavat i selam na posljednjeg Božijeg poslanika, vjerovjesnika, Muhammeda a.s., njegovu časnu porodicu, plemenite ashabe, i sve šehide koji su živjeli i umrli na Istini, Vjeri u Jednog Boga.
Poštovana braćo i sestre,
Danas se širom naše domovine Bosne i Hercegovine, kao i u dijaspori, obilježava „Dan džamija i džemata“, kojim se nastoji evocirati uspomena, sjećanje na rušenje Ferhadije džamije, 7. maja 1993. godine, kao i rušenje mnogobrojnih drugih džamija u periodu 92-95 godina. Kao vjerski i arhitektonski objekat, džamiju možemo posmatrati iz više uglova i kroz različite prizme, nastojeći tako skinuti veo zaborava na nemile događaje.
Trideset i šesti kur’anski ajet sure En-Nur: „U džamijama koje se voljom Njegovom podižu i u kojima se spominje Njegovo ime-hvale Njega, ujutro i navečer“, Poslanik a.s. je praktično objasnio i tako ukazao na važnost džamije. Po dolasku u Medinu izgradio je dvije džamije, prvu u mjestu Kubau, nadomak Medine, dok je drugu sagradio u Medini, poznatu kao Poslanikova džamija. Trinaest godina su muslimani u Mekki bili izloženi svim vrstama progona, uznemiravanju, maltretiranju, te je izgradnja džamije u Medini za njih predstavljala izraz slobode, koju su stekli dolaskom u Medinu, novu civilizaciju. U njoj su mogli prakticirati vjeru, odgajati mlade generacije, dogovarati se o važnim životnim pitanjima za zajednicu ili džemat, podučavati druge islamu, družiti se sa Poslanikom, bez straha za njegov i svoje živote.
Iz mnogobrojnih ajeta kao i Poslanikovog sunneta, možemo nazrijeti da je svaka muslimanska zajednica dužna graditi džamije i organizirati džemat. Ovo navodim jer za razliku od mekkanskih ajeta, u kojima je akcenat na vjerovanju i izgradnji imana, kod svakog čovjeka, kur’anski ajeti objavljeni u medinskom periodu sadrže uglavnom propise i upute kako da se gradi, organizuje jedno društvo ili zajednica. Vjernička zajednica se organizira i izgrađuje koz džemat i džamiju. Realizacija kur’anskih ajeta, kao što su ajeti o namazu, zekatu, zajedništvu vršeno je kroz džamiju i džemat, stvarajući tako bliske veze među ljudima, brinući se o onima koji su u potrebi, te uspostavljajući temelje institucionalnog prakticiranja vjere i vjerskih propisa. Ako sagledamo u cjelosti život Poslanika a.s., vidjet ćemo da se njegova poslanička misija, od prvog do posljednjeg dana, odvijala u džematu, kroz društvo, odnosno zajednicu ljudi, a nikako u samoći, izolirano od njih.
Podstaknuti poslanikovom praksom i hadisom „Ko sagradi džamiju, radeći to samo iz želje za licem Allahovim (tj. iskreno u ime Njega), Allah će mu dati sagraditi sličnu zgradu u Džennetu“ (Buharija), muslimani su angažovali najbolje graditelje, neimare i podizali u ime Boga džamije, želeći tako zadobiti Božiju milost i zadovoljstvo. Ovaj pristup se potvrdio i nije zaobišao ni grad na Vrbasu, gdje vjernici nisu žalili svoje imetke, truda i napora u podizanju hajrata ili Bogu dragih djela. Iz svoje imovine izdvajali su sredstva za građenje mnogobrojnih džamija, pod čijim okriljima su stasale brojne generacije muslimana. U njima se ibadet odvijao u kontinuitetu, postavši tako sastavni dio njihovog identiteta. One će stoljećima predstavljati oaze islama na ovom području i biti rasadnici pobožnih ljudi, sa njihovih munara širit će se poziv na Istinu i Uputu, dok će njihova unutrašnjost biti ispunjena ibadetskim sadržajima: namazom, salavatom, zikrom, mukabelom, mevludom, tevhidom i ćurs tribinom. Takvo stanje trajalo je do devedesetih godina prošlog stoljeća, kada će usljed ratnih razaranja biti porušene sve banjalučke džamije, među njima najznamenitije: Ferhadija, Arnaudija i Gazanferija. U noći 7. maja 1993. godine, vjersko-kulturno naslijeđe muslimana će biti uništeno. Uz dosta truda, napora, volje, umijeća i materijalnih sredstava, banjalučke džamije su obnovljene. Nažalost, do danas nismo uspjeli obnoviti džemate, jer je veliki broj banjalučana izvan svoga grada, što u drugim gradovima Bosne i Hercegovine, što u velikoj mjeri u dijaspori.
Danas, kada je Ferhadija zajedno sa drugim džamijama obnovljena, traje obnova Arnaudije, čije kašnjenje je rezultat pandemije korona virusa i želje da se ona izvorno obnovi. Nadamo se da će njeno svečano otvaranje udahnuti ponovni život džemata u njoj. To je naravno i za očekivati, jer se džamije grade i obnavljaju da bi se ibadeti izvršavali onako, kako je to u praksi i tradiciji nas Bošnjaka, bosanskih muslimana.
Nema sumnje da će nam u tome pomoći, kao i dosada, naše džematlije, najljepši ukrasi naših džamija, zajedno sa mladim softama, koji se redovno školuju u našoj Medresi.
Molim Allaha dž.š da naša srca približi uz džamije, poveže nas jedne sa drugima, da nam oprosti grijehe i ukabuli ibadete koje činimo u mjesecu Ramazanu.
Amin!
mr. Admir-ef. Blitović
Fehat-pašina džamija, Banja Luka
07.05.2021. godine
Recent Comments